Početak lipnja 1993. godine ostat će zauvijek upisan crnim slovima u povijest Hrvata općine Travnik. Tih su dana travnički Hrvati doživjeli nezapamćen progon i stradanja nezabilježena u novojoj povijesti.

Svetom misom zadušnicom, kod spomen-obilježja na Bikošama, u naselju Maljine, započelo je obilježavanje 31. godišnjice stradanja i progona travničkih Hrvata te početka agresije tzv. Armije BiH na hrvatske prostore općine Travnik. Svetu misu na Bikošama predvodio je fra Davor Petrović, gvardijan franjevačkog samostana u Gučoj Gori. Svetoj misi prethodilo je paljenje svijeća i polaganje vijenaca za ubijene žrtve.

Sveta misa zadušnica služena je i kod spomen-obilježja „Ovnak“ u župi Brajkovići. Misu je predslavio fra Zdenko Frljić, samostanski vikar iz Guče Gore. Prije svete mise položeno je cvijeće kod spomen-obilježja „Ovnak“, gdje je pristiglo i oko 100 sudionika pješačkog pohoda od župne crkve u Novoj Biloj (ratna bolnica) do spomen-obilježja na Ovnaku.

Vijence i svijeće, uz ostala izaslanstva, položila je i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.

Obilježavanje još jedne tužne godišnjice završeno je služenjem svete mise zadušnice kod središnjeg spomen-obilježja na Prahuljama.

Svake godine, 8. lipnja, u Travniku se obilježava početak agresije tzv. Armije BiH na hrvatske prostore općine Travnik. Agresija tzv. Armije BiH nije poštedila ni jednu od sedam travničkih župa. No, u lipnju 1993. godine posebno su stradale župe Guča Gora i Brajkovići. U samo nekoliko dana mučki je ubijeno 137 hrvatskih civila i branitelja. Njih 37 zarobljeno je u selima Bikoši i Maljine, a potom strijeljano. Do kraja rata s područja općine Travnik protjerano je 19.600 Hrvata, ubijena su 124 hrvatska civila, 427 branitelja, pripadnika HVO-a, stradali su skoro svi katolički sakralni objekti, hrvatski domovi su porušeni, a imovina temeljito opljačkana.

Za progon 19.600 Hrvata, kao ni za počinjene zločine i ubojstva hrvatskih civila, zatočenika ni pripadnika HVO-a, nitko nije odgovarao.