Izbor SIP-a protudržavni je čin kojim se zaziva anarhija 10. srpnja. 2020.

Puno lakše od očekivanog dogovorene su i izglasane izmjene Izbornog zakona BiH pa će se izbori u Mostaru održati s drugim lokalnim sredinama u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, koji je i visoki dužnosnik HDZ-a BiH, kaže u intervjuu za Večernji list BiH da taj sporazum ohrabruje da je moguće dogovoriti i pitanja koja se tiču izbora legitimnih političkih predstavnika na višim razinama.

- Kako komentirate dogovor i izmjene o održavanju izbora u Mostaru i zahtjev da ista pravila vrijede i za Travnik?

Rekao bih da su napokon dogovorene izmjene kako bi se održali izbori u Mostaru. Naravno da pozdravljam taj iskorak. To je učinjeno u posljednjih 20-ak dana kad je takvo što djelovalo nemoguće zbog ukupne političke situacije koju imamo u BiH zbog kompliciranih odnosa, poruka i odluka koje su bile loše. Pa, ipak, na kraju smo dobili sporazum i provedbu tog sporazuma u dijelu glede Mostara, što, naravno, ohrabruje da će se i drugi dijelovi sporazuma provesti kako bi se zajamčilo zastupanje konstitutivnih naroda. Naravno da, kao čovjek koji dolazi iz središnje Bosne, zagovaram stalno da se na sličan način ustroji i Travnik kako je to bilo zapisano amandmanima na Ustav Federacije BiH. Nažalost, visoki predstavnik obrisao je amandmane koji su to definirali tako da sada formalno nemamo prava tražiti u Ustavu tako uređenje. Međutim, ostaje principijelno načelo gdje god postoji dominacija jednog naroda, treba kroz mehanizme Statuta i Izbornog zakona spriječiti majorizaciju i dominaciju. Onako kako se traži zaštita za Bošnjake, principijelno je tražiti zaštitu za Hrvate tamo gdje su u manjinskom položaju.

- Treba li takav recept tražiti i za druge sredine, Tuzlu, Zenicu, Sarajevo, te pomoći povratku povjerenja Hrvata i Bošnjaka?!

Podsjetit ću vas da smo mi iz HDZ-a i ranije govorili da predlažemo rješenje za grad Mostar identičan kao i za sve druge općine i gradove. Ili pak da napravimo posebni status koji će vrijediti za sve druge gradove i općine. Slažem se s aluzijama iz vašega pitanja. Potrebno je napraviti mehanizam zaštite onih koji su u manjini na bilo kojem području kako bismo jačali povjerenje jednih prema drugima te suradnju, a sve u cilju dogovora o puno važnijim sporazumima koji bi bili u interesu svih i ove države.

- Kakvo je raspoloženje unutar stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru da se na predstojećim lokalnim izborima nastupi zajedno i kako na to gledate?

Ono što se moglo čuti na sjednicama Hrvatskog narodnog sabora za mene je ohrabrujuće. Postoji spremnost velikog broja stranaka, gotovo sviju, da se ide zajedno tamo gdje god postoji opasnost od ugroze legitimnog zastupanja hrvatskog naroda. To se posebno odnosi na sredine gdje je čak i na granici mogućeg ostvariti bilo kakav rezultat, a u pitanju su obje sredine koje su etnički očišćene i gdje se, nažalost, nije dogodio povratak. Tamo je to od iznimnog značenja jer bi takva poruka, moguće, ohrabrila ljude na povratak bez obzira što smo svjesni svi kako je nakon toliko godina izgnanstva s rodne grude teško ljude motivirati da se vrate na prijeratno prebivalište.

- Kako komentirate činjenicu da se jedno rješenje traži za Mostar, a istodobno se pokušava manipulirati drugim razinama vlasti?

Stranke probosanske ili probošnjačke orijentacije u Mostaru su, dakle na lokalnoj razini, tražile nacionalno rješenje, dok su istodobno na višim razinama, što je paradoks, protiv toga. U Ustavu istodobno jasno piše da se štite nacionalni interesi od županije preko entiteta do razine države. Bošnjačke stranke na tim razinama traže građanski ustroj, a na lokalnoj sredini inzistiraju na nacionalnim mehanizmima zaštite. To pokazuje jednu političku nedosljednost. Unatoč svemu, smatram da je nama najvažnije postići druge političke sporazume po uzoru na Mostar.

- Vjerujete li da će bošnjačka politika odustati od mogućnosti biranja hrvatskih političkih predstavnika u Federaciji BiH i državnoj razini?

Sve što se događalo u poslijeratnom razdoblju na području Federacije BiH i države BiH ukazuje da se ima nakana upravljati jednonacionalno i gotovo jednostranački. Jasno je da se od toga neće odustati, samo je pitanje kada će se za to stvoriti prostora. Sjećate se Alijanse, koja je imala za cilj izbaciti legitimne hrvatske političke predstavnike iz vlasti, te odgovora samouprave, zatim Platforme. Uz to, u trima navratima imali smo fenomen “Komšić” te se paralelnim sustavima pokušava omalovažiti poslove koje obnašaju Hrvati, otežati im funkcioniranje te onda stvoriti sustav kako bi ih se zaobišlo u donošenju odluka. Ako će se međunarodna zajednica i faktori koji mogu pridonijeti stabilnosti uključe u pozitivno rješavanje problema, kao što je sada slučaj bio s Mostarom, onda se može očekivati promjena odnosa. Važno je sve strane ponovno dovesti za stol i uz jednu arbitražu pokrenuti procese koji bi svima u BiH omogućili napredak.

- Posebni predstavnik EU-a u BiH Johann Sattler nedavno je istaknuo kako demokracija podrazumijeva uspostavu vlasti u zemlji nakon održanih izbora istaknuvši slučaj s Vladom Federacije BiH. Može li se skoro očekivati uspostava nove Vlade?

U cijelosti se slažem s gospodinom Sattlerom da treba formirati novu Vladu Federacije BiH. Ali za to treba stvoriti uvjete, prije svega, da imamo partnere za formiranje vlasti, a partneri se trebaju dokazati na spremnosti da provedemo presude Ustavnoga suda BiH, kao i sve odluke sudova koje su potrebne kako bi se pravni sustav uskladio s temeljima ove države, odnosno ustavnim odredbama. Zaključno, mi nikada nismo govorili ni radili na tome da se ne formira nova Vlada Federacije BiH, ali trebamo partnere s kojima trebamo riješiti ova krupna pitanja. Ako nemate partnere za provedbu presude Ustavnoga suda, kako onda možete imati partnera za uspostavu vlasti s kojim ćete normalno funkcionirati. Pogledajte Vijeće ministara, koje je uspostavljeno, a onda SDA bira druge partnere s kojima u Parlamentu može donijeti odluke koje su samo njemu u interesu. Pogledajte kako su izabrani članovi Središnjega izbornog povjerenstva.

- SDA je zajedno s oporbenim strankama izvršio preglasavanje Hrvata i izabrao članove SIP-a suprotno Izbornom zakonu. Kakva je to poruka Hrvatima vezano za izbor članova SIP-a?

Poruka je, prije svega, nekorektnosti u funkcioniranju parlamentarne većine koja bi trebala preuzeti odgovornost prema institucijama u Bosni i Hercegovini. Na sličan način se to radi u Federaciji BiH. Najvažnija pak poruka o odluci za SIP jest da se želi upravljati izbornim procesom. Ako se to pak želi provesti na nezakonit način, onda mi ulazimo u vrlo opasnu zonu nepoštivanja Ustava, nepoštivanja zakona. Znamo da u takvoj situaciji nema države. Mogu reći da je to protudržavni čin kojim se ruše osnovne institucije demokracije. Izborno povjerenstvo mora biti jamac demokratski provedenih izbora, a to pak predstavlja temelj demokratske vlasti. Ako to nije slučaj, bojim se da možemo završiti u anarhiji. O daljnjem slijedu događaja ne treba ni govoriti.

- Je li vas iznenadio ovaj rezultat koji je ostvario HDZ predvođen Plenkovićem na izborima za Sabor i kakvu potporu bh. Hrvati trebaju sada očekivati od Zagreba?

Realno sam očekivao pobjedu jer sadašnja vlast Hrvatske, predvođena HDZ-om i gospodinom Andrejom Plenkovićem, radi iznimno dobar posao u jako teškim okolnostima. Sjetite se samo kako su se nosili s pandemijom, potresom u Zagrebu, gospodarskim mjerama. Naravno da jedan takav odnos ima potporu stanovnika Republike Hrvatske. Pa, ipak, moram reći da sam iznenađen tako uvjerljivom pobjedom. To pak daje temelj da se uspostavi stabilna Vlada. Očekujemo da će Hrvatska nastaviti snažnu potporu bh. Hrvatima i suradnju kroz institucije Hrvatskoga narodnog sabora BiH. Za nas je najvažnija pomoć Hrvatske kroz europske i svjetske institucije kako bi sunarodnjaci u BiH bili jednakopravni.•